Objavio Marin Mirko u 00:07 0 komentari
Objavio Marin Mirko u 11:38 0 komentari
Objavio Marin Mirko u 11:26 0 komentari
Objavio Marin Mirko u 16:39 0 komentari
Objavio Marin Mirko u 16:37 0 komentari
Studenti II. i III. godine u Utorak ,15.travnja u 16:00 sati
na bazenu imaju rezerviran termin za vježbanje.
Mole se studenti da NE ULAZE u bazen dok ne dođe netko odgovoran za nadzor grupe.
Objavio Marin Mirko u 14:50 0 komentari
Studenti II. i III. godine u petak ,11.travnja u 16:00 sati
na bazenu imaju rezerviran termin za vježbe i pripremu ispita iz
Objavio Marin Mirko u 18:02 0 komentari
Ime i Prezime Kraul 25m Kraul 50m Mješovito 100 Leđno 50m Prsno 100m 1. A.Zvono 16.3 41.9 1:46.5 2. A.Bevanda 13.6 31.6 3. A.Sesar 19.0 2:18.0 4. B.Galić 18.9 46.1 5. Ć.Vinko 16.4 37.7 6. D.Kratalić 19.6 48.4 52.8 7. D.Babić 17.8 43.1 49.1 2:16.4 8. D.Rašić 16.1 38.0 50.1 2:13.7 9. D.Gudelj 15.8 36.1 1:51.1 10. D.Vrdoljak 16.1 37.6 11. D.Orlović 17.0 43.6 36.0 1:51.9 12. E.Krasniqui 13.0 30.7 36.0 1:51.9 13. G.Karoglan 17.1 41.8 51.0 2:19.2 14. I.Grbovac 14.4 32.1 44.1 1:55.6 15. I.Kvesić 18.4 46.1 16. I.Rupčić 18.1 44.0 51.0 1:50.0 17. J.Barbarić 16.6 42.9 2:39.8 18. K.Bošnjak 13.1 31.1 40.7 1:56.2 19. Lj.Gudelj 19.8 47.5 20. M.Zadro 17.1 42.0 49.0 2:29.1 21. M.Karačić 14.4 33.1 22. M.Lončar 20.0 52.1 1:19.0 23. M.Kvesić 14.5 36.5 54.3 2:01.8 24. M.Lasić 15.7 37.1 44.9 2:12.7 25. M.Dodig 37.4 2:22.4 26. N.Čarapina 31.1 27. S.Volić 23.2 1:09.0 28. S.Bender 15.8 39.6 29. V.Rebac 20.0 47.1 2:11.49 30. Z.Radović 16.0 38.0 49.8 1:57.1
Objavio Marin Mirko u 18:30 0 komentari
Oznake: Norme
| Ispit iz kolegija Plivanje I. i II. najavljen za 28.ožujka, |
Objavio Marin Mirko u 01:27 0 komentari
ovdje mozete pogledati rezultate normi plivanih 04.Travnja.2008.god. rezultati
Iz povijesti je poznato da je čovjek od davnina koristio različite tehnike plivanja kao način prelaska vodenih prepreka. Zanimljivo je da većina sisavaca ne mora posebno učiti plivati, te da je čovjek jedno od rijetkih bića koje mora plivanje 'učiti'. Razlog je u tome što većina životinja u vodi jednostavno ponavlja pokret kretanja s kopna (hod), te na taj način pliva, kao što to radi na primjer pas. Čovjek s druge strane ne može ponoviti svoj uspravni hod u vodi, već mora naučiti koristiti se i rukama, te pravilno disati. Ipak, poznato je da vrlo mala djeca gotovo instinktivno znaju plivati. Plivanje je poznato od davnina ali tek na mozaicima ranih istočnih civilizacija nailazimo na njegove prve predstave. Vještinu plivanja poznavali su stari Asirci i Egipćani. Grci su pridavali pažnju plivanju kao dijelu općeg obrazovanja (poznata je izreka "sramota, ne znaš ni pisati ni plivati") dok su Rimljani plivanje smatrali vojničkom vještinom. Prvo pisano dijelo o plivanju potječe iz 1538. godine na latinskom jeziku. Od tada pa do kraja 18. stoljeća slijede mnoga djela o plivanju i njegovom značaju u tjelesnom odgoju. Prvo plivačko društvo nastalo je u Upsali (Švedska) 1796. godine. a polovinom 19. stoljeća započinju i prva natjecanja i dolazi do razvoja plivačkih stilova.
Kao šport plivanje je u programu Olimpijskih igara od prvih modernih igara 1896. godine u Ateni, što govori da je plivanje kao šport već tada bio itekako razvijeno. Nastupalo se u disciplinama na 100 m i 1500 m slobodnim stilom za muškarce.
Međunarodna federacija športova na vodi naziva se FINA, kratica koja dolazi od punog naziva Fédération Internationale de Natation. U Hrvatskoj se krovna plivačka organizacija zove Hrvatski plivački savez.
Danas u natjecateljskom plivanju razlikujemo četiri osnovne tehnike:
Plivanje je standardni olimpijski sport od početka modernih Olimpijskih igara. Osnovna podjela plivačkih natjecanja je pojedinačno plivanje te štafete. Dalje je podjela prema tehici plivanja, gdje imamo slobodnu tehniku, leđnu, prsnu, delfin te mješovito, kod kojeg plavač pojedine dionice pliva unaprijed zadanom tehnikom na način da koristi sve četiri tehnike redom u pojedinoj etapi utrke. Dionice na kojima se održavaju olimpijska natjecanja uvijek se mjere u metrima, iako se u SAD, koja je jedna od plivačkih velesila, dosta natjecanja odvija i na dionicama mjerenim u jardima. Ipak, standardnim olimpijskim bazenom se smatra onaj od 8 staza, duljine 50 metara. Često se natjecanja izvode i u manjim bazenima, kojih ima više i dostupniji su širem broju plivača. Tako bazen od 25 metara u žargonu često zovemo malim bazenom.
Pregled standardnih dionica za natjecanja, po tehnikama:
Pregled standardnih dionica za štafete i mješovite discipline:
Osim standardnih dionica u bazenima, plivanje je i vrlo popularan sport na otvorenom, gdje se pored bazena pliva i na moru, rijekama, jezerima, itd. Postoje i službena natjecanja u daljinskom plivanju, a uobičajene dionice su 5, 10 i 25 kilometara. Također se vode i različiti rekordi u disciplinama daljinskog plivanja, tzv. ultra-maratoni.
Za plivanje nije potrebna gotovo nikakva poseban oprema; plivač može krenuti u plivanje potpuno nag, što je uobičajeni način ponašanja nudista. Ipak, češće se sreću plivači opremljeni plivačkim kostimima, koji su se ovisno o modnim kretanjima kroz povijest bitno mijenjali oblikom, materijalima i općenito izgledom. Danas su najuobičajeniji jednodijelni kostimi usko pripijeni iz tijelo od laganih rastezljivih materijala te isti takvi dvodijelni, koji se često nazivaju i bikini. Samopouzdane djevojke i žene će na manje konzervativnim plažama često izostaviti gornji dio bikinija, te tada govorimo o toples varijanti (od engleskog top less ili gore bez) odnosno monokiniju. Natjecatelji na športskim natjecanjima u želji da postignu što manje trenje tijela kroz vodu (i time naravno čim bolju brzinu i kranji rezultat) koriste specifične plivačke kostime od posebnih materijala, koji ponekad tijesno prekrivaju cijelo tijelo pa i glavu na principu kapuljače. Nazivamo ih također i plivačko odijelo ili skin.
Uz plivački kostim, plivači koriste i plivačke naočale, koje omogućavaju lagodnije gledanje o vodi.
Plivanje je jedan od bazičnih športova koje se u različitom obliku pojavljuje kao osnova ili jedna disciplina u drugim športovima. Tako je poznato sinkronizirano plivanje, šport na vodi s loptom kao što je vaterpolo, a plivanje je i jedna od disciplina u modernom petoboju i triatlonu. Također, postoje i športovi koji u sklopu natjecanja ne uključuju plivanje ali je za bavljenje tim športovima znanje plivanja nužno, kao što su jedrenje, veslanje, ronjenje, skokovi u vodu, i tako dalje.
Plivanje je kao šport prisutno u Hrvatskoj od samih početaka modernog športa. Prema natjecateljskim rezultatima, Hrvatska nije velesila u svjetskim okvirima ali je određen broj natjecatelja ipak ostvario najviše domete.
